Nuštar je staro selo u Slavoniji. Njegova povijest datira još iz srednjeg vijeka (12. st.). Od samih početaka selo je bilo nastanjeno gotovo isključivo Hrvatima. Benediktinci su podignuli kapelu Sv. Duha na brdu u porječju Vuke, što je vodilo do nastanka okolog sela nazvanog Nustar, po samostanu (monasterium, monostor, monustor, monuštar). Nuštar je bio trgovačko, dok je samostan bio duhovno središte. Pojava sela je dala novi zamah gospodarskom i kulturnom životu stanovništvu. Invazija Turaka (1526.g.) označila je početak razdoblja gdje nije bilo daljnjeg života na ovim područjima. To se mijenja mirom u Srijemskim Karlovcima 1699.g. kada u novom Nuštru ponovno počinje život. 1698.g. bilo je tek 24 katolička kućanstva - Hrvata. Hrvati su se tada žalili na Srbe koji su bili vojnici u vukovarskim barakama i koji su ih uznemiravali dok su radili u polju. Tijekom vladavine Habsburgovaca Nuštar je bio trajno upravljan civilnim vlastima, a 1745. postao je dio uprave Srijema s Vukovarom kao administrativnim centrom. 1703. selo je postalo vlasništvo udovice baruna de Mackara, koja ga je kupila za 22 000 forinti. Kasniji vlasnici bili su: grof Maximilian Eugen de Gossau, Barun Franjo Trenk i barun Mihajlo Šandor od Slavnice. Početkom 19.st. Nuštar je naslijedio grof Antun Khuen i njegova obitelj je njime upravljala do 1945. Ključne ekonomske promjene u razvoju sela Nuštar počinju 1848. kada je ban Jelačić ukinuo ropstvo. Ovo je ubrzalo razvoj privrede u čemu Nuštar igra važnu ulogu. Napredna poljoprivreda se ogledala u tome da su tu među prvima napravljeni parna pilana (1854.) i parni mlin (1864.). Grofovi su imali jak utjecaj u društvu i gospodarstvu ne samo u Slavoniji, nego i u hrv. Saboru. Gradnja želj. pruge Dalj-Vinkovci-Slavonski Brod (1878.), kao i ceste Vukovar-Vinkovci koja je kasnije sagrađena bilo je od neizmjernog značaja za daljnji procvat naselja. Stanovništvo Nuštra postupno se povećavalo. 1850. Nuštar je imao 790 stanovnika, a 1910. imao je 1137 stanovnika. Blizina Vinkovaca i Borova značila je posao za ostatak seoske radne snage, što je imalo za posljedicu daljnji rast stanovništva. Nešto prije Domovinskog rata 1991. Nuštar je imao 4080 stan. Nacionalni sastav je u osnovi ostao isti isti. Do 1880. stanovništvo je bilo apsolutno hrvatsko. Tada je počelo doseljavanje njemačkog življa, kojeg je 1931. bilo 257. Vraćanje Njemaca u Njemačku 1944. i represije nad onima koji su ostali (logori i progoni) ponovno stavljaju Hrvate u apsolutnu većinu. Nacionalna renesansa Hrvata koja je počela sredinom 19.st. zahvatila je i Nuštar. Tada su prvi put (1882.) osnovani Hrvatska Čitaonica, Pjevački zbor i Štedionica. Hrvatska seljačka stranka (HSS) Stjepana Radića bila je široko podržana, i nacionalni duh nije zamro čak ni tijekom komunističkog režima, što je stavilo Nuštar kao metu političkih čistki.
U Domovinskom ratu Nuštar se našao na prvoj crti obrane Hrvatske. Jaki srpski napadi u početku listopada 1991. trebali su slomiti nuštarski otpor i omogućiti daljnji prodor na zapad. Iako su ih branitelji uspjeli zaustaviti, selo je platilo cijenu. Od 1116 obiteljskih kuća, 940 je bilo uništeno, a materijalna šteta je procijenjena na 30.000.000 €. http://www.opcina-nustar.com
